SIROMAŠTVO, NAJBOLNIJA POŠAST BH DRUŠTVA

Centri civilnih inicijativa (CCI) nedavno su objavili izvještaj „Stanje nacije“ koji prati provedbu i efekte reformi u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj sadrži obuhvatan pregled informacija o formalnoj realizaciji mjera iz Reformske agende, te mjerenju efekata u različitim oblastima poput javnih finansija, poslovne klime, tržišta rada, vladavine prava, socijalne politike, itd. Jedna od oblasti analize jeste siromaštvo, te raspon plata i penzija u BiH.

SIROMAŠTVO, NAJBOLNIJA POŠAST BH DRUŠTVA

Pojava siromaštva je najbolnija pošast koje može zahvatiti jedno društvo. Nedostatak materijalnih uvijeta za život napada čovjekovo dostojanstvo i umanjuje njegove šanse za lični razvoj. Kao društvo, neophodno je težiti ka umanjivanju i istrebljivanju siromaštva, te zbog toga, ekonomske reforme moraju biti fokusirane na rast životnog standarda građana, na rast plata i penzija, te na adekvatne, foksusirane i efektivne socijalne programe, jer u suprotnom ovaj nivo socijalne napetosti prijeti ozbiljnom destablizacijom cijelog sistema.

Tokom tri godine, odnosno od početka provedbe Reformske agende, prosječna plata u oba entiteta porasla je za 5%, što je dovoljan pokazatelj da životni standard raste jako usporeno. Ovakav porast plata nije dovoljan pogotovu ako uzmemo u obzir da je i potrošačka korpa rasla za 1%, te je i dalje gotovo duplo veća od prosječne plate. Prema zvaničnoj statistici, prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Federaciji BiH u iznosila je 852 KM, a u Republici Srpskoj iznosila je 832 KM.

 

Grafikon 1: Prosječna plata, prosječna  penzija  i potrošačka korpa u BiH

Grafikon 1 prikazuje odnos potrošačke korpe, prosječne plate i prosječne penzije u BiH. U posljednje tri godine, prosječne plate su nešto veće, dok prosječne penzije stagniraju, a s druge strane je kod vrijednosti potrošačke korpe vidljiv porast od 1%. Njihov odnos nam pokazuje koliko je loš životni standard i koliko je slaba kupovna moć građana u BiH. Može se zaključiti da je potrebno skoro dvije prosječne neto plaće ili četiri prosječne penzije da bi se priuštila jedna potrošačka korpa. Ovi poražavajući podaci takođe ukazuju i na nedovoljan ekonomski rast i razvoj. Ukoliko prosječne plate budu rasle tempom kao u prethodne dvije godine, bit će potrebno preko 15 godina da jedna prosječna plata bude dovoljna za kupovinu potrošačke korpe, dok je po pitanu penzija apsurdno praviti ovakve procjene,  jer će ovim tempom, proći više od 500 godina prije nego penzija bude dovoljna za kupovinu potrošačke korpe.

Pored toga što je prosječna plata nedovoljna da se osigura pristojan životni standard, ista ukazuje i na neuređeno i rigidno tržište rada.

 

Grafikon 2: Raspon penzija u Federaciji BiH

Grafikon 2 pokazuje raspon penzija po kategorijama u Federaciji BiH, gdje je vidljivo da u posljednjih pet godina nema skoro nikakvih promjena tj. pozitivnih pomaka. Nevjerovatno zvuči podatak da 98% penzionera živi u ima mjesečnu penziju 800KM ili manje,. dok je dvije trećine, odnosno 66% penzionera u preživljava sa samo 350KM ili manje mjesečno.

Slično kao u FBiH, u RS-u 99% penzionera prima penziju 800 KM ili manje, što podraumijeva da takva osoba nema dovoljno prihoda ni za nabavku hrane, bezalkoholnih pića, troškova stanovanja i energije. Jednako je indikativno da preko tri četvrtine penzionera ima penziju nižu od 500 KM, te da dva od tri penzinera, tj. 66% penzinera prima penziju nižu od 300 KM čime je potpuno jasna socijalna slika društva. Vidljivo je da su kroz pet godina peomjene minorne, tj. da, s obzirom da nema rasta penzija, obim siromaštva se ne umanjuje prijavom novih penzinera